Povećanje akciza na duvanske proizvode, alkohol, gazirana pića sa dodatkom šećera i proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda ne mora da znači da će doći do povećanja prihoda po tom osnovu, smatraju sagovornici „Dana”. Ističu da povećanje akciza nije dobro po biznis, a posebno ne kada dolazi usred poslovne godine. Kada je prethodna Vlada digla akcize na duvan i duvanske proizvode, to je dovelo do pada prihoda po osnovu akciza i povećanja sivog tržišta, pa su nakon nekoliko mjeseci smanjili akcize. Vlada u ovoj godini planira 241 milion prihoda od akciza, a od povećanja računaju na efekat od 35,6 miliona. Budžet je u srijedu dostavljen Skupštini.

Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse (MBA) Milan Dragić smatra da planirano povećanje akciza nije dobro rješenje za podsticaj biznisa i predstavljaće problem poslodavcima i građanima, zbog čega treba dobro razmisliti da li je ta mjera, u trenutnim ekonomskim uslovima, opravdana.

– Teoretski to bi trebalo da doprinese predviđenom povećanju budžetskih prihoda. Međutim, to bi moglo imati negativan efekat na ekonomiju u cjelini – ocijenio je Dragić za „Dan”.

Prema njegovim riječima, ma koliko ovo bila kompleksna tema, pogotovo za ovaj ekonomski trenutak, smatra da povećanje bilo koje vrste poreza nije dobro rješenje za podsticaj razvoja biznisa u Crnoj Gori.

– Povećanje akciza dovodi do povećanja cijena, što znači da će potrošači za istu količinu novca biti u mogućnosti da kupe manje proizvoda, odnosno direktno će uticati na potrošačku korpu. Stoga je za očekivati da u narednom periodu imamo dvije vrste rezultata: prva – smanjenje kupovine ovih proizvoda zbog većih cijena, što će se direktno odraziti na poslovanje kompanija koje su uključene u proizvodnju i distribuciju ovih proizvoda. Ukoliko ne dođe do smanjenja kupovine ovih proizvoda, to će se svakako odraziti nauštrb kupovine drugih proizvoda. Sve ovo nažalost u krajnjem može imati za posljedicu rast sive ekonomije, što svakako nije cilj ni privrede ni javnog sektora – poručio je Dragić.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da budžet ima izraženu socijalnu dimenziju i određeni nivo ušteda u odnosu na budžete iz prethodnih godina, te da se može reći da je pravedniji i da je dobro što je budžetski deficit u okvirima koji su vrlo niski, ali da povećanje akciza može imati kontraefekat kao što je bio slučaj prije dvije godine.

– Opšte ekonomske teorije ne važe u vrijeme korone. Ako podignete akcizu ne znači da ćete zadržati isti obim potrošnje. Takva odluka je lutrija ili rizik – kazao je Drecun.
On je, kako je naveo, skloniji širenju poreske baze i spuštanju opterećenja.
– Trebalo je bolje odmjeriti akciznu politiku i akcenat staviti na oporezivanje luksuza i luksuznih roba – rekao je Drecun i dodao da treba oporezovati visoke zarade.
– Nijesu retkost plate preko hiljadu, dvije i tri hiljade eura. Treba napraviti tri razreda plata i progresivno ih oporezivati. To je uobičajeno u Evropi i mogao bi taj model da se primijeni kod nas. Takođe, trebalo bi povećati najnižu cijenu rada između 400 i 500 eura, a samnjiti poreze i doprinose sa 67 odsto na 35 do maksimum 40 odsto – istakao je Drecun.
Zaključio je da se pravila poslovanja ne smiju mijenjati u toku godine sa neizvjesnim rokom trajanja.
– To nije dobra poruka generalno, ali se može tolerisati u vrijeme krize – naveo je Drecun.
D.M.

---

Trebalo više uložiti u poljoprivredu
Drecun je kazao da je budžet trebalo da bude više razvojni, posebno kod Ministarstva poljoprivrede.
– Iznos koji je opredijeljen kod Ministarstva poljoprivrede ne garantuje da će poljoprivreda dobiti mjesto koje zaslužuje u strukturi naše ekonomije. Poljoprivreda treba da bude nosilac obnove realnog sektora, jer smo ogroman uvoznik hrane i vode. Tu je postojao ogroman prostor i naši potencijali leže neiskorišćeni. Sadašnja Crna Gora kada se uporedi sa Kraljevinom s početka 20. vijeka ima manje iskorišćene kapacitete. Ima oko 200 hiljada grla sitne stoke, dok je kralj Nikola imao oko milion. Imao je oko 200 do 250 hiljada krupne stoke, a sada imamo 80 hiljada. Uzgojem 500 hiljada grla krupne stoke, za godinu bi mogli imati 200 miliona eura prihoda i to bi bila značajna supstitucija izvoza. Zato je trebalo uložiti u poljoprivredu, jer se tu novac najbrže vraća – ocijenio je Drecun.